Klimatski pokazatelji za Hrvatsku
Mjerenja i projekcije po katastarskim općinama, općinama i gradovima te županijama.
Broj toplinskih dana udvostručio se između dviju klimatskih normala
U razdoblju 1991 do 2020 medijan ćelije iznosi 29 dana s najvišom dnevnom temperaturom od 30 °C naviše. U razdoblju 1961 do 1990 iznosio je 13 dana. Ni jedna ćelija na području Hrvatske ne bilježi manji broj toplinskih dana nego u referentnom razdoblju.
Teme
Pokazatelji su razvrstani po temama.
-
Temperatura i toplinski stres
Srednja i ekstremna temperatura zraka, toplinski i vrući dani, tropske noći te dani s mrazom.
-
Oborina i suša
Količina i raspodjela oborine te sušni nizovi.
-
Potreba za grijanjem i hlađenjem
Koliko grijanja i hlađenja klima zahtijeva, mjereno stupanj danima, zbrojem odstupanja dnevne temperature od granice ugodnosti kroz godinu.
Izloženost
Uz pokazatelje stoji i jedan sloj koji nije klimatski: koliko ljudi i koliko noćenja stoji u jedinicama u kojima je promjena izmjerena. Stupci stoje jedan uz drugi, bez zbroja i bez udjela, i taj sloj nije ni šteta, ni ranjivost, ni rizik.
Razlučivost i njezino značenje
Pokazatelji se računaju na mreži od 0,1 stupnja, što na ovim širinama odgovara ćeliji od približno 8 s 11 km. Vrijednost katastarske općine nastaje prostornim prosjekom ćelija koje je pokrivaju, ponderiranim udjelom površine. Znatan dio katastarskih općina manji je od jedne ćelije, pa njihova vrijednost nije vlastita. Zadani prikaz stoga je mreža u izvornoj razlučivosti, a uz prosjek po jedinicama naveden je broj ćelija iz kojih je izveden.