Metodologija i izvori

Za svaki pokazatelj zapisano je što se točno računa, iz kojeg izvora, po kojem postupku i što taj pokazatelj ne pokazuje.

Odakle podaci dolaze

Pokazatelji izvedeni iz mjerenja računaju se iz skupa E-OBS, verzija 33.0e, koji objavljuje Copernicus Climate Data Store u suradnji s mrežom ECA&D. E-OBS je dnevna mrežna analiza mjerenja s meteoroloških postaja za cijelu Europu, razlučivosti 0,1 stupnja. Uvjeti korištenja navedeni su uz skup, pod nazivom "Licence to use E-OBS products".

Koriste se četiri dnevne veličine: najviša, najniža i srednja dnevna temperatura zraka na dva metra te dnevna količina oborine. Verzija skupa je pribijena na 33.0e i ne mijenja se sama, jer bi nepribijena verzija tiho promijenila već objavljene brojeve.

Granice prostornih jedinica dolaze iz registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave: 3 439 katastarskih općina, 556 općina i gradova te 21 županija.

Klimatske projekcije, kada budu objavljene, preuzimaju se iz Copernicusova interaktivnog klimatskog atlasa i objavljuju bez izmjene izračuna. Uz svaki takav prikaz stoji da izračun nije vlastiti, uz verziju skupa i poveznicu na izvor.

Razlučivost i što ona znači

Mjerenja dolaze na mreži od 0,1 stupnja. Na širini Hrvatske to je ćelija od približno 8 sa 11 kilometara. Nad hrvatskim kopnom ima 761 takva ćelija.

Katastarskih općina ima 3 439. Iz 761 ćelije dakle nastaje 3 439 vrijednosti, pa mnoge susjedne općine dijele istu ćeliju i time istu vrijednost. Vrijednost katastarske općine nije neovisno mjerenje te općine, nego prostorni prosjek ćelija koje je pokrivaju.

Zbog toga je zadani prikaz mreža u izvornoj razlučivosti, a ne prosjek po općinama. Karta po općinama izgleda preciznije nego što podatak jest: obojene granice sugeriraju da se vrijednost mijenja na granici općine, a ona se mijenja na granici ćelije. Prosjek po jedinicama je dostupan jer je koristan za usporedbu i daljnju obradu, ali uz svaku vrijednost stoji broj ćelija iz kojih je nastala. Gdje je taj broj jedan, vrijednost dijele sve jedinice unutar iste ćelije.

Kako se računa prostorni prosjek

Prosjek po jedinici računa se ponderirano udjelom površine ćelije unutar jedinice. Ćelija koja pokriva pola općine ulazi u prosjek s dvostruko većom težinom od ćelije koja pokriva četvrtinu.

Jednostavniji postupak, prebrojavanje ćelija čije središte pada unutar jedinice, daje krivi rezultat kada je jedinica manja od ćelije ili izduljena. Uska obalna općina može ostati bez ijednog središta, pa i bez vrijednosti, iako je ćelija prekriva u cijelosti. Ponderiranje površinom taj slučaj rješava.

Površine se računaju u koordinatnom sustavu EPSG:3765, službenom hrvatskom sustavu u kojem je metar metar. Prikaz na karti je u EPSG:4326.

Zašto dva razdoblja

Svaki pokazatelj nosi dva klimatska razdoblja od po trideset godina.

1991 do 2020

Trenutna normala. Od 2021. to je standardno razdoblje Svjetske meteorološke organizacije i opisuje klimu u kojoj se danas živi.

1961 do 1990

Referentno razdoblje. Od njega se računa odstupanje, jer je starije i sadrži manji dio zagrijavanja, pa je promjena prema njemu mjera onoga što se dogodilo.

Trideset godina je dogovorena duljina klimatskog razdoblja: kraće razdoblje mjeri i vrijeme, ne samo klimu. Odstupanje se ne računa prema pojedinoj godini nego prema prosjeku razdoblja, pa jedna topla godina ne pomiče nalaz.

Zašto 85 katastarskih općina nema vrijednost

85 od 3 439 katastarskih općina nema izračunatu vrijednost. Sve su otočne ili obalne, ukupne površine 1 134,5 km², dakle dva posto državnog kopna. Najviše ih je u Zadarskoj županiji, 34, zatim u Primorsko-goranskoj, 18, i Dubrovačko-neretvanskoj, 17.

Razlog nije prekid u mjerenju nego razlučivost mreže. Ćelija od 8 sa 11 km ne razlikuje mali otok od okolnog mora, pa nad tim područjem nema kopnene ćelije iz koje bi se prosjek izveo. To je ograničenje izvora, a ne izostanak podatka koji bi negdje postojao.

Razlika je važna i prikazuje se odvojeno. Jedinica bez vrijednosti dobiva izričito stanje bez podatka, ne procjenu susjedne vrijednosti. Popunjavanje vrijednošću susjedne ćelije dalo bi urednu kartu koja tvrdi mjerenje ondje gdje ga nema.

Kako su pokazatelji definirani

Svaki pokazatelj računa se iz dnevnih vrijednosti, po godini, pa se godišnje vrijednosti usrednjuju po klimatskom razdoblju. Godina kojoj nedostaje više od petnaest dana mjerenja ne ulazi u prosjek.

Pragovi i osnovice su odabrani, ne izvedeni. Pragovi od 30 i 35 stupnjeva te 20 stupnjeva za tropsku noć uobičajeni su u europskoj praksi. Osnovice stupanj dana, 15 stupnjeva za grijanje i 24 za hlađenje, iste su koje koristi Eurostat, pa su vrijednosti usporedive s europskim podacima.

Detaljniji zapis

Ova stranica opisuje postupak u mjeri potrebnoj za čitanje prikaza. Potpuni zapis, s izmjerenim brojkama, odbačenim inačicama i razlozima svake odluke, vodi se u repozitoriju u datoteci docs/METHODS.md. Ondje su i nalazi koji se ne vide na prikazu, poput usporedbe s neovisnim izvorom i mjerenja koliko srednjak ansambla mijenja indeks praga.